Kako sprečiti malverzacije i zaštititi investitore i poverioce
Video
Izveštaj
Mreža za poslovnu podršku, Savez računovođa i revizora Srbije i Udruženje novinara Srbije održali su 7. oktobra 2014. godine Okrugli sto na temu „Kako sprečiti malverzacije i zaštititi investitore i poverioce“
Na Okruglom stolu predstavnici domaćih kompanija-proizvođača skrenuli su pažnju na veliku poslovnu nesigurnost. Zoran Ilić, suvlasnik i direktor kompanije Biomelem, koja više od 25 godina posluje na domaćem tržištu, je izjavio da se gubici usled prevara tokom postojanja kompanija mere stotinama hiljada nemačkih maraka, a kasnije i evra, i da je osnovni krivac loša regulativa koja nikada nije omogućavala razvoj malih preduzeća. Napomenuo je da u Srbiji postoje male firme koje proizvode vrhunske proizvode, ali da država mora prepoznati kompanije koje imaju kapacitete i zaštititi ih od nesavesnih učesnika na tržištu.
Konsultant mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić je napomenuo da je od 2008. godine do danas zabeleženo preko 19.500 prevara od strane fiktivnih firmi koje su naručivale robu koju potom nisu plaćali. Ukupna šteta po ovom osnovu se procenjuje na 255 miliona evra. Pri tome, zaštita prevarenih firmi gotovo i da ne postoji, i u samo 2,8% slučajeva oštećena strana je uspela da ostvari nadoknadu štete.
Blagoje Novićević, predstavnik Saveza računovođa i revizora Srbije je izjavio kako malverzacijama u privredi pogotovo pogoduju loši finansijski izveštaji, kao posledica lošeg Zakona o računovodstvu. Zakon o računovodstvu donet 2013. godine je udaljio računovodstvo u Srbiji od međunarodnih standarda finansijskog izveštavanja. Kao posledicu imamo neprecizne finansijske izveštaje, i potrebu za skupim procesom revizije za potrebe međunarodnog poslovanja. Zbog toga, napomenuo je, nije ni čudno što strani ulagači u Srbiji dolaze po autoritetu Vlade, a ne na osnovu finansijskih izveštaja.
Govoreći o troškovima koje je novi Zakon o računovodstvu doneo računovođama i privredi, predsednik Udruženja vlasnika računovodstvenih agencija g. Miodrag Perić je napomenuo da troškovi implementacije novog Zakona za prosečnu računovodstvenu agenciju iznose oko 32.000 evra. Na nivou privrede taj iznos ide i do 250 miliona evra.
Objašnjavajući kakve troškove nameće Zakon o računovodstvu, Dušan Milutinović, finansijski direktor kompanije Hemofarm je izjavio da je reč o prvenstveno troškovima promene organizacije u kompaniji, kao i o troškovima uvođenja novih softverskih rešenja. Osvrnuvši se na malverzacije u privredi, napomenuo je da država treba da strože kontroliše propisane rokove naplate potraživanja, i da čak razmisli o njihovom skraćenju.
Predstavnik Delegacije nemačke privrede u Srbiji, g. Milan Vučković se složio sa iznetim ocenama o slabom kvalitetu finansijskih izveštaja u Srbiji, napomenuvši pri tom da se od 2000. godine 118 kompanija žalilo na netačnost finansijskih izveštaja firmi koje su kupile u postupku privatizacije. On je izjavio da prilikom kupovine domaćih preduzeća, strane firme imaju običaj da naruče dve nezavisne revizije umesto jedne, uvećavajući svoje troškove za 40.000 do čak 100.000 evra, zbog slabog poverenja u finansijske izveštaje, naročito onih kompanija koje su u većinskom državnom vlasništvu. Takođe, rekao je da se nemačke kompanije u Srbiji najviše žale na pravnu nesigurnost, a potom na preterane birokratske procedure.
Mahmud Bušatlija, konsultant za strana ulaganja je izjavio da je glavni problem to što se u Srbiji zakoni pišu bez konsultacija sa korisnicima tih zakona. U razvijenim zemljama, rekao je, normalno je da se zakoni pišu u saradnji sa onima koji će ih i koristiti. Čisto političko pisanje zakona nikada nije ni politički profitabilno, a ni korisno za državu.
U narednom periodu BSN će nastaviti da insistira na stvaranju novog Zakona o računovodstvu, pisanog uz učešće udruženja računovođa i predstavnika domaćih i stranih investitora. Ovaj zakon bi trebao da bude pisan u saradnji sa Evropskim udruženjem računovođa, što bi osiguralo harmonizaciju sa međunarodnim računovodstvenim standardima i suzilo mogućnosti za zloupotrebe u finansijskim izveštajima.
Fotografije
Mediji o događaju
RTS: Privrednici u zamci prevara
Tanjug: Od početka krize oko 20.000 prevara preko fiktivnih firmi
Politika: Zakon o računovodstvu legalizuje prevare
Danas: Milioni nestaju u fantomskim firmama
Blic: Fiktivne firme počinile štetu od 255 miliona evra
B92: Tašna-mašna firme pojele 255 miliona
Večernje novosti: Fantomske firme odnele 255 miliona evra
TV Prva: Od početka krize 20.000 prevara preko fiktivnih firmi
Studio B: Od početka krize oko 20.000 prevara preko fiktivnih firmi
Privredni pregled: Fiktivne firme duguju privredi 255 miliona evra (08.10.2014)
Hemofarm: Neophodna zaštita investitora i poverioca
Kurir: Fiktivne firme: Privatne kompanije u Srbiji oštećene za 255 miliona evra
Pravda: Srbija: Od početka krize 20.000 prevara preko fiktivnih firmi
Mondo: Lopovi sa tašnom i mašnom ogromne štetočine
Vaseljenska TV: Fiktivne firme pričinile štetu od 255 miliona evra
Srpska Dijaspora: Fiktivne firme pričinile štetu od 255 miliona evra