Da li je Srbija lider u kreativnom finansijskom izveštavanju?
Srbija ne zna kako posluje i šta poseduje jer nema adekvatno finansijsko izveštavanje.
Izjava ministra finansija Srbije Dušana Vujovića da je Srbija je regionalni lider u procesu reforme finansijskog izveštavanja, izazvala je u stručnoj javnosti Srbiju čuđenje i nevericu! Slučajevi Agrobanke, Petrohemije, Azotare, Privredne banke, Rudarsko topioničarski basen Bor dve godine apstinencije davanja izveštaja o radu državne revizije Skupštini Srbije i najnovije dešavanje sa Agrokorom, i mnoge druge navodi na ozbiljnu analizi pravog stanja finansijskog izveštavanja na našim prostorima, posebno sa razloga što je to izrekao ministar finansije, eminentni profesor i ugledni svetski stručnjak.
Nezaobilazno gradivo ekonomskih i drugih srodnih fakulteta u oblasti finansija jeste da studenti dobro znaju da finansijsko izveštavanje ima za cilј da pruži najvrednije informacije za ekonomsko rasuđivanje i donošenje odluka investitora, kreditora, državnih institucija, poslovnih partnera, zaposlenih i sindikata, poslovnih i finansijskih krugova, regulatornih tela, rejting agencija, finansijskih analitičara, investicionih savetnika, konsultantskih agencija, statističara i dr. Finansijsko izveštavanje je odlučan činilac finansijske infrastrukture svake privrede i osnov je stabilnosti svakog nacionalnog i internacionalnog finansijskog sistema. Kreatori ekonomske politike na osnovu finansijskih izveštaja identifikuju finansijske strukturne probleme, stepen zaduženosti privrede, probleme nesolventnosti, opterećenost finansijskim rashodima ukazuju na profitabilnost i nivo konkurentnosti pojedinih sektora, grana i preduzeća, itsl. Finansijsko izveštavanje je značajno za menadžment preduzeća jer ima potrebe da analizira finansijsku poziciju i uspešnost sopstvenog i drugih preduzeća, radi ocene i procene poslovnih i finansijskih rizika.
Klјučna infrastrukturna podrška efikasnog i transparentnog funkcionisanja tržišta kapitala je finansijsko izveštavanje, jer vodi alokaciji kapitala koja promoviše produktivnost, podstiče inovacije, obezbeđuje uslove za održavanje likvidnosti tržišta kapitala, olakšava kreditiranje i dr. Naravno i nadzorna funkcija regulatornih tela tržišta kapitala bazira se na finansijskim izveštajima
Kako je stanje u Republici Srbiji ?
Kvalitet finansijskog izveštavanja u Republici Srbiji je na veoma niskom nivou, jer nije usaglašen ni sa regulativom Evropske unije, niti sa međunarodnom računovodstvenom i profesionalnom regulativom, kao klјučnim kriterijumom tog kvaliteta. Za značajan broj obveznika izveštavanja propisana je posebna nacionalna regulativa, koja nema ni teorijskog ni praktičnog utemelјenja. Finansijsko izveštavanje u Srbiji nema stabilnost niti konzistentnost. Etika profesionalnih računovođa, uklјučujući i revizore, kao osnov modernog profesionalizma u regulativi Republike Srbije, gotovo da je zanemarena. Profesionalna računovodstvene organizacije i računovodstvene struka, koja je testirana na reprezentativnom uzorku, a koja je prirodni „čuvar” kvaliteta finansijskog izveštavanja i zaštitnik javnog interesa u razvijenim kulturama finansijskog izveštavanja, koja u Srbiji postoji i funkcioniše u skladu sa pravilima profesije preko 60 godina i članicaje IFAC-a, u ovoj regulativi se uopšte ne pominje.
Struktura i sadržaj finansijskih izveštaja u Republici Srbiji nije primerena nijednoj praksi finansijskog izveštavanja, ugroženi su i relevantnost i pouzdanost informacija sadržanih u njima, a o transparentnosti se uopšte ne može govoriti. Iz tih razloga dostavlјanje redovnih finansijskih izveštaja treba da se vrši do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu, uz istovremeno korišćenje istih izveštaja i za statističke potrebe, a mogućnost zamene finansijskih izveštaja po slobodnoj volјi obveznika izveštavanja treba ukinuti (ovaj stav zastupa 81,3% reprezentativno anketi- ranih računovođa).
Kvalitet finansijskih izveštaja i poverenje u njih bili bi povećani i pobolјšao bi se uvid u plaćanje poreza po osnovu usluge vođenja poslovnih knjiga, uvođenjem obaveze potpisivanja finansijskih izveštaja od strane profesionalnih računovođa, vraćanjem standarda edukacije, Etičkog kodeksa profesionalnih računovođa i standarda računovodstvenih softvera u zakonsku regulativu i uvođenjem suštinske odgovornosti pružalaca računovodstvenih usluga koji ispunjavaju uslove certifikacije i kontinuirane edukacije, što bi Srbiju približilo zemlјama sa razvijenom praksom finansijskog izveštavanja. Unapređenjem zakonske i profesionalne kontrole finansijskih izveštaja smanjio bi se nivo rizika od grešaka sadržanih u njima, kao i nivo sive ekonomije u Srbiji (ovaj stav zastupa 85,1% reprezentativno anketiranih računovođa).
Grupa uglednih univerzitetskih profesora sa Ekonomskih fakulteta je na reprezentativnom uzorku više stotina ispitinika profesionalnih računovođa došla do zaklјučaka, sa potvrdnim odgovorima reda veličine 80 do 90% (što se vidi iz predhodnih pomenutih rezultata, vidi detalјnije Istraživačka studija „Računovodstveni regulatorni okviri i kvalitet finansijskog izveštavanja u Republci Srbiji Izanje Saveza računovođa i revizora Srbije septembar 2016.). Obradom tih rezultata empirijskog istraživanja identifikovani su klјučni stavovi Finansijski izveštaji u Srbiji nisu dobra osnova za predviđanje poslovnih događaja i donošenje odluka zbog toga što, neretko, sadrže greške, ne sadrže uvek dobre opise, nisu uporedivi u okviru izveštajnog entiteta zbog čestih izmena, niti sa izveštajima entiteta iz drugih zemalјa, jer su preobimni i po formi i sadržini neusklađeni sa aktuelnim međunarodnim regulatornim okvirom. Navedeno ukazuje na to da finansijski izveštaji u Srbiji zbog loših kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika nisu dobra osnova za sagledavanje finansijskog stanja i performansi izveštajnih entiteta. Pored toga, informacije date u finansijskim izveštajima su neblagovremene jer se objavlјuju 6 meseci nakon isteka poslovne godine i nepouzdane su bez suštinske kontrole i zbog mogućnosti zamene finansijskih izveštaja dostavlјenih nadležnoj agenciji APR.
Ne treba mudrosti da se vidi da jedini pravi put je vraćanje seta globalne regulative i profesionalnih računovođa u regulatorni okvir, naravno znajući da su sve ostale kontrole funkcije (npr. komercijalna revizija, državna revizija-što će biti predmet posebne analize) izvedene iz ove suštinske delatnosti.
Autor : Prof. dr Ljubiša Stanojević, ovlašćeni revizor.
Prilog se bazira na Istraživačkoj studiji Računovodstveni regulatorni okviri i kvalitet u Republici Srbiji, Izdanje Saveza računovođa i revizora Srbije, septembar 2016.